Poslovne vijesti - Hrvatska

Uz Svjetski dan štednje: Oročavanje u padu, alternativa "narodni" vrijednosni papiri

Od ukupnih depozita kućanstava, 34,2 milijarde eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 9,9 milijardi eura čine oročeni depoziti. U usporedbi s kolovozom prošle godine, prekonoćni depoziti povećali su se za 2,7 milijardi eura, dok su oročeni pali za 400,7 milijuna eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Rastu ukupnih depozita domaćih sektora tijekom posljednjih godinu dana, ističe HNB, najviše je pridonijelo povećanje potraživanja od domaćih sektora, pri čemu se ističe snažan rast kredita kućanstvima te nešto slabiji rast kredita poduzećima. Osim rasta kredita kao glavnog izvora kreiranja depozita, napominje, na povećanje depozita su blago utjecale i aktivnosti države. Kreditne institucije ulagale su u državne obveznice, što je povećalo potraživanja od središnje države, a država je smanjila stanje svojih depozita kod HNB-a, što je također djelovalo u smjeru rasta depozita privatnog sektora, dok je povećanje depozita države kod kreditnih institucija ublažilo taj rast.

Sve manja sklonost kućanstava oročavanju

HNB kaže da je dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut u listopadu 2023. kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla. Međutim, taj se udio, nakon dosegnutog vrhunca polovinom 2024. godine od 29,2 posto, kontinuirano postupno smanjivao te je na kraju kolovoza 2026. pao na razinu od 22,5 posto.

Na sve manju sklonost kućanstava oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, navode iz HNB-a, utjecao je trend smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite. Tako je prosječna kamatna stopa na prvi put oročene depozite stanovništva u kolovozu iznosila 1,45 posto, što je smanjenje od 23 bazna boda u odnosu na prosjek zadnjeg tromjesečja 2025., odnosno 121 bazni bod niže od razine iz lipnja 2024., kada je dosegnula najvišu razinu u recentnijem razdoblju, 2,66 posto. Istodobno je prosječna kamatna stopa na stanja oročenih depozita stanovništva iznosila 1,28 posto ili šest baznih bodova manje u odnosu na prosjek zadnjeg tromjesečja 2025., odnosno 52 bazna boda manje u odnosu na najvišu razinu u recentnijem razdoblju, kada je iznosila 1,81 posto. 

K tome, tijekom razdoblja u kojem su kamatne stope rasle i bile na gotovo dvostruko višoj razini nego danas, napominju iz središnje banke, uočena je velika inercija deponenata, odnosno nesklonost građana da traže i koriste bolje uvjete oročavanja. Pritom važnu ulogu ima i veća dostupnost alternativnih oblika ulaganja, pri čemu su u posljednjih nekoliko godina građanima postali dostupni "narodni" trezorski zapisi i državne obveznice, koji se trenutno ističu kao glavna alternativa oročavanju.

Tako, stanje upisanih "narodnih" vrijednosnih papira u rujnu 2026. iznosilo je oko 5,1 milijardu eura, što je za 0,6 milijardi eura više nego na kraju 2025. i 0,9 milijardi eura više nego na kraju 2024. godine.

Očekuje se povećanje kamatnih stopa banaka na depozite

Središnja banka navodi da bi u narednom razdoblju na odluke o oročavanju ponovno mogle utjecati više kamatne stope. Naime, Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) ove je godine u dva navrata povećalo ključne kamatne stope, za po 25 baznih bodova u lipnju i rujnu, čime je kamatna stopa na novčani depozit kreditnih institucija kod središnje banke dosegnula 2,5 posto, a sudionici na financijskim tržištima očekuju nastavak tog procesa, što se već sada ugrađuje u referentne tržišne stope poput šestomjesečnog EURIBOR-a.

- Stoga se u narednom razdoblju očekuje povećanje kamatnih stopa banaka na depozite. No, intenzitet kamatnog prijenosa ovisi i o određenim domaćim strukturnim i institucionalnim činiteljima. U Hrvatskoj su tijekom prethodnog razdoblja monetarnog pooštravanja takvi činitelji pridonijeli slabijem kamatnom prijenosu u odnosu na prosjek europodručja. Među njima se posebno izdvajaju relativno visok višak likvidnosti bankovnog sustava, stabilna depozitna baza te relativno nizak omjer kredita i depozita, kažu iz HNB-a.

Analizirajući dugoročnije trendove u pogledu štednje građana, HNB ističe da je stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj u pretpandemijskom razdoblju, od 2010. do 2019. godine, u prosjeku iznosila 10,4 posto. dok je tijekom pandemije znatno porasla, dosegnuvši 14,4 posto u 2020. i 13,5 posto u 2021., ponajprije jer su dohoci kućanstava bili uvelike očuvani zahvaljujući opsežnim fiskalnim potporama, dok je potrošnja bila znatno ograničena uslijed zatvaranja gospodarstva.

Otvaranjem gospodarstva i oporavkom osobne potrošnje stopa štednje kućanstava počela se smanjivati, a taj je pad dodatno ubrzala povišena inflacija, budući da su građani, nastojeći održati visoku razinu postpandemijske potrošnje, dio tekućih troškova financirali na teret štednje, pa se njezina stopa u 2023. spustila na 7,1 posto.

Oprez kućanstava uslijed povišene globalne neizvjesnosti

Uz postupno slabljenje inflacijskih pritisaka te snažan rast realnog raspoloživog dohotka, ističu iz središnje banke, stopa štednje bilježi povećanje na 10,3 posto u 2024. te 11,9 posto u 2025., pri čemu procjene HNB-a upućuju na njezin daljnji porast na 12,6 posto u prvoj polovini 2026. godine.

- Snažno povećanje stope štednje tijekom 2025. i početkom 2026. proizlazi iz usporavanja rasta osobne potrošnje, što se djelomično može pripisati i oprezu kućanstava uslijed povišene globalne neizvjesnosti, dok je istodobno rast realnih dohodaka nastavio biti razmjerno snažan, napominje HNB.

Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) je pokazala da, iako u financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti u bankama, nastavlja se trend smanjenja njihovog udjela jer se građani sve više okreću drugim mogućnostima štednje i ulaganja putem tržišta kapitala, između ostalog i u spomenute državne vrijednosne papire.

Kada se promatra regionalna raspodjela depozita kućanstava, na Grad Zagreb "otpada" 28 posto svih depozita, a prema koncentraciji se izdvaja i sedam jadranskih županija, na koje se odnosi još 41 posto. Rast depozita u proteklih godinu dana, zaključno s krajem ovogodišnjeg lipnja, ostvarile su sve županije, a postotno najviše Požeško-slavonska, za 7,5 posto.

Prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosi 11.048 eura.

Gledano po stanovniku, na prvom mjestu je Grad Zagreb čiji je stanovnik u prosjeku imao depozit od 15.539 eura. Nakon dugo vremena Istarska županija je pala s prvog mjesta, pa je tako s prosječnim depozitom od 15.522 eura sada na drugom mjestu. Slijedi Dubrovačko -neretvanska županija s 14.300 eura, Primorsko-goranska s 14.249 eura, Zadarska županija s 12.210 eura, Splitsko-dalmatinska županija s 12.050 eura itd. S druge strane, najniži depoziti po stanovniku su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 5.666 eura, te Virovitičko-podravskoj, 5.979 eura.

Iako hrvatski građani na bankovnim računima drže više od 44 milijarde eura, postavlja se pitanje koliko zapravo štede i uspijevaju li pritom očuvati vrijednost svojeg novca. Financijski stručnjak i član Uprave Auro Domusa Vladimir Potočki upozorava da visoki iznosi depozita ne znače nužno i veću financijsku sigurnost građana.

Govoreći o navikama štednje, Potočki smatra da hrvatski građani nisu neskloni štednji, nego da često biraju sigurnost i dostupnost novca, pritom zanemarujući utjecaj inflacije na njegovu vrijednost.

- Rekao bih, u konačnici, da Hrvati nisu neštedljivi, mislim da su preoprezni i da zapravo više držimo novac na računima, a manje štitimo njegovu vrijednost, istaknuo je Potočki.

Osim načina na koji građani raspolažu novcem, Potočki upozorava i na velike razlike u raspodjeli štednje. Iako statistički podaci pokazuju relativno visoke prosječne depozite po stanovniku, oni ne odražavaju nužno financijsku situaciju većine građana.

- Gotovo 50 posto građana ima manje od tisuću eura na računima, rekao je Potočki.

Unatoč razlikama u financijskim mogućnostima, Potočki naglašava da se važnost štednje ne očituje isključivo u iznosu ušteđenog novca. Posebno ističe ulogu roditelja u razvijanju financijske odgovornosti kod djece, pri čemu je važnije usvajanje dugoročnih navika nego sama visina izdvojenih sredstava.

- No, puno veća vrijednost svih roditelja koji odgajaju svoju djecu nije samo ušteda ili šparanje novaca, nego prenijeti im naviku i disciplinu mjesečne štednje, kako bi kroz duži period zapravo ostao novac koji će im koristiti ili za školovanje, ili za prvo zaposlenje, ili neke druge životne potrebe, poručio je Potočki.